Limun

Podrijetlo i opis

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi līmūn (لیمون).

 

Limun je suptropska zimzelena voćka, manje drvo, visoko od 3 do 6 metara. Mladi cvjetni listići su ljubičasti. Plod je žute boje, unutrašnjost mu je bezbojna, ovalnog do gotovo okruglog oblika, obično uz peteljku malo udubljen sa šiljastim završetkom na suprotnom kraju.

 

Kora može biti lagano hrapava ili glatka, a s unutrašnje strane obložen je bijelom spužvastom ovojnicom koja se zove albedo i nije jestiva. Limunovi listovi su tamnozeleni i rastu naizmjence na stablu. Cvjetovi su bijeli i mirisni, imaju pet latica. Biljka se ponekad uzgaja kao ukras, ali općenito nasadi se uzgajaju radi dobivanja plodova.

 

U odgovarajućem podneblju limunovo drvo rodi dva put godišnje. Proljetna cvatnja iz koje izrastaju najbolji plodovi traje najmanje dva mjeseca. Isto toliko dugo zreli plodovi mogu čekati branje na grani, što dozvoljava neprekidno branje tijekom cijele zime, od studenog pa do travnja ili svibnja. Druga cvatnja, koja se u komercijalnim nasadima izaziva prisilno, traje u kolovozu i rujnu, a plodovi se počinju brati u svibnju, odmah nakon što se poberu zadnji zimski plodovi.

 

Kod nas u našim prilikama, limun razvija vegetacijski rast nekoliko puta tijekom godine. Zato se na stablima limuna često mogu naći istodobno i cvjetovi i plodovi u različitom stupnju razvitka.


Energetska vrijednost i nutritivna svojstva

Energetska vrijednost 100 g svježeg limuna iznosi 29 kcal/121 kJ. Od toga sadrži 9,3% ugljikohidrata, 1,1% proteina i 0,3% masti.

Od minerala u limunu se nalaze kalcij (26 mg što čini 3,25% RDA), željezo (0,6 mg što čini 4,3% RDA), magnezij (8 mg što čini 2,1% RDA), fosfor (16 mg što čini 2,2% RDA), cink (0,06 mg što čini 0,6% RDA), bakar (0,04 mg što čini 4% RDA) i mangan (0,03 mg što čini 1,5% RDA).

 

Od vitamina limun sadrži vitamin C (53 mg što čini 66%RDA), tiamin (0,04 mg što čini 4% RDA), riboflavin (0,02 mg što čini 1,4% RDA), pantotenska kiselina (0,2 mg što čini 3% RDA), vitamin B6 (0,08 mg što čini 5% RDA).

Od ostalih nutrijenata limun na 100 g sadrži 3 g vlakana i karotenoide -  kriptoksantin 20 mcg te lutein i zeaksantin 11 mcg.

 

Ljekovita svojstva

Limun je gotovo sinonim za vitamin C. U sezonama gripe i prehlade svakako je dobro učestalije konzumirati limun kako bi doprinijeli jačanju otpornosti našeg organizma. Osim toga znanstvena istraživanja su ustvrdila da vitamin C doprinosi usporavanju pojave raka debelog crijeva i upalnih stanja kao što je astma, osteoartritis ili reumatoidni artritis.

 

Limun sadrži raznolike i jedinstvene fitonutrijente koji imaju značajna antioksidativna i antibiotička svojstva. Znanstvenici iz US Agricultural Research Service (ARS) utvrdili su da limonoide tijelo apsorbira podjednako kao i vitamin C. Limonoidi se lako probavljaju i oslobađaju u probavi, a u krvnoj plazmi ostaju do 24 sata, što je puno duže od ostalih sličnih nutrijenata (fenoli iz zelenog čaja i čokolade dostupni su 4-6 sati). Bioučinkovitost i dužina zadržavanja u krvi objašnjavaju njegova snažna antikancerogena svojstva. Preliminarna ispitivanja iz ARS-a pokazuju da djeluju i na snižavanje kolesterola. Istraživanje provedeno u australskom istraživačkom institutu CSIRO utvrdilo je da limun može reducirati pojavu raka usta i grla za nevjerojatnih 40-50%.

 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje konzumaciju citrusa za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava. Prisutni nutrijenti sprečavaju oksidaciju kolesterola i nakupljanje na stjenke arterija, koje može uzrokovati moždani ili srčani udar.

 

Limun je i izvor dijetalnih vlakana, koji doprinose snižavanju kolesterola, potiču rad debelog crijeva te smanjuju pojavu konstipacije, ublažavaju simptome koji se javljaju kod oboljelih od sindroma iritiranog debelog crijeva, daju osjećaj sitosti te na taj način pomažu u reguliranju težine.

 

Iako nam se čini da je zbog jake kiselosti možda neodgovarajući za probavni sustav, ispitivanja pokazuju da otopljen u vodi može vrlo učinkovito ublažiti mučninu, žgaravicu, nadutost, potaknuti rad jetre i crijeva. Studija objavljena u British Journal of Nutrition utvrdila je da su žene koje su redovito pile sok od citrusa reducirale formiranje bubrežnih kamenaca. Limunov sok pomiješan s toplom vodom i medom pospješuje gubitak tjelesne težine te pomaže kod liječenja infekcija grla i bolesti desni.

 

Limun doprinosi zdravlju i ljepoti kože, zahvaljujući antioksidativnim svojstvima usporava starenje, doprinosi čistoći kože i eliminiranju mitesera i akni. Limunov sok može pomoći kod blagog uklanjanja mrlja na koži. Učinkovit je u borbi protiv prhuti i ispadanja kose, nakon pranja kose sok od limuna daje kosi sjaj i volumen te lagano posvjetljuje kosu.

 

Kupovanje i čuvanje

Kada kupujete limun, imperativ je da provjerite cijeli plod. Pri tom obratite pozornost da kora nije smežurana, bez tamnih mrlja te zelene i bijele plijesni.

 

Boja zrelog limuna je svijetložute boje, a plod je ovalnog oblika. Kora od limuna treba biti žute boje, no ponekad je zelenkastožute boje i treba biti bez oštećenja, a mogući ožiljci koji nastaju prilikom rasta često će biti pješčane boje i oni ne narušavaju kvalitetu limuna. Kora limuna je gotovo grbave teksture, a što je zreliji to je kora glađa.

 

Ima više sorti limuna, no obično razlikujemo limun po debljini kore. S tanjom korom su sorte Eureka, Lisabon, Pink, Verna, Villafranca, Yen ben, Yuzu, a s debljom korom sorte Bush i Panderosa.

 

Limun možete držati tjedan dana na sobnoj temperaturi, na tamnom mjestu ili 2-3 tjedna u hladnjaku. Ostatak ocijeđenog soka možete u posudi s poklopcem pohraniti u hladnjaku do 5 dana. Limunov sok i koricu možete pohraniti u zamrzivaču na duži rok no neće biti više izvorne kvalitete.


Priprema jela s limunom 

Prije upotrebe limunova soka ili korice poželjno je oprati cijele limune te tako ukloniti prljavštinu, bakterije i djelomično pesticide koje možete potpuno izbjegnuti korištenjem limuna iz organskog uzgoja.

 

Limun se obično koristi za aromatiziranje zbog svog kiselog soka. Od limuna ćete dobiti više soka ako ga zagrijete prije stiskanja ili uvaljate između dlanova obje ruke minutu do dvije, prekrijete toplom vodom. Prepolovite limun po širini, cijedite ga rukom ili korisnije s cjedilom za agrume. Prilikom cijeđenja soka ne stišćite limun prejako jer bi sok mogao biti gorak.

 

Iako malo ljudi koristi limun za jelo, sam bez ičega, limun je izuzetno svestran. Njegov sok se često koristi za očuvanje boje voća, kad ogulite kruške i banane da ne potamne ili povrće poput celera, artičoka. Limunova kora kao i sok koriste se kod pripreme slatkih i slanih jela. 

 

 

Izvor: www.coolinarika.com

Vezani članci:

Ostali članci

Dobrobiti bobičastog voća

Bobičasto voće je jedan od divnih darova prirode, jer obiluje vrlo važnim nutrijentima neophodnim za zdravlje čovjeka.

Amule – zaboravljeno blago

Amula ima vrlo ukusne i zdrave slatko-kiselkaste plodove, koji odlično prijaju u vruće ljetne dane.

Rabarbara - zaboravljeno voće

Nažalost danas većina nas ne zna skoro ništa o rabarbari, zbog čega smo i odlučili napisati o toj zaboravljenoj biljci.

Zmajevo voće ili pitaya

Prema legendi, tko pojede 'zmajsko voće' postaje snažan kao i samo mitsko biće koje je rigalo vatru.