Što je život?

Gdje ima ljubavi ima i žvota. Mahatma Gandhi

 

Koji je najvažniji sastojak ljudske prehrane? Jesu li to proteini? Ugljikohidrati? Masti? Vitamini? Minerali? Najvažniji sastojak ljudske prehrane je žvot. Unosimo li kuhanjem namirnica više žvota u svoje obroke? Nažalost, upravo suprotno: kuhanjem nepovratno uništavamo žvot u našoj hrani.

 

Uzeti ću dvije sjemenke badema. Jedna je sjemenka sirova, druga pržena. Na prvi pogled one se ne razlikuju i mnogi će nutricionisti tvrditi kako sadrže jednaku količinu hranjivih sastojaka. Ipak, kada te dvije sjemenke stavite u plodnu zemlju i pričekamo neko vrijeme. Ona prepržena ubrzo će istrunuti, ali sirova bademova sjemenka neće. Mudra, mala sirova koštica uspjet će ostati netaknuta do proljeća. Kad voda iz otopljenog snijega otkoči inhibitore, onda će raspuknuti i bademova će sjemenka početi rasti i izrast će u veliko, lijepo drvo koje će svake godine rađati tisućama novih badema. Iz prepržene bademove sjemenke nikada neće ništa izrasti.

 

Većina znanstvenika uglavnom prihvaća da je žvot karakteristično stanje organizma koji pokazuje sljedeća zajednička svojstva:

 

  • građeni su od stanica;
  • glavni su im sastojci ugljik i voda, u složenim spojevima;
  • imaju metabolizam;
  • imaju sposobnost rasta;
  • reagiraju na podražaje;
  • razmnožavaju se;
  • imaju sposobnost prilagodbe kroz prirodnu selekciju.

 

Svaka jedinka s gore navedenim svojstvima smatra se živom.

 

Što je to žvot?

Svoj žvot spoznajem kroz osjećaje koji dolaze iznutra. Vlastitu prisutnost osjećam u svom tijelu. Osjećam da jesam žvot u svom tijelu. Meni je do svog žvota stalo više nego do samoga moga tijela, jer neće me biti briga za moje tijelo nakon što moj žvot završi. Svoje tijelo cijenim samo dotle dok je u njemu moj žvot.

 

Vidim žvot kako izbija iz ljudskog pogleda. Kaže se da su oči prozor duše. Možemo, primjerice osjetiti gleda li nas neka osoba iz velike udaljenosti, ili ne gleda. Zjenica ljudskog oka sićušna je poput slova u knjizi. Svijest da u sebi nosim tako veličanstvenu moć koja se zove žvot ispunja me radošću i zahvalnošću.

Žvot je u svakoj pojedinoj stanici našeg tijela, a možda i izvan njega. 

 

Iz biologije znamo da sićušne organele unutar biljnih stanica, zvane mitohondrija, razbijaju molekule ugljikohidrata i šećera kako ih pretvaraju u energiju. Te su organele žve i neprekidno zaposlene, ali samo dok je i biljka žva, nipošto nakon što je skuhamo. Zato je hrana koju u sebi sadrž žvot, za ljude od neprocjenjive koristi. Od mnogih sam čula da je prva promjena koju su kod sebe osjetili, kad su prestali jesti kuhanu hranu, bio dramatičan porast energije.

 

Divlje žvotinje nagonski se priklanjaju svježoj hrani, hrani sa više žvota. Koze, zečevi i konji uvijek će, ukoliko mogu birati, između sijena i svježe trave, izabrati travu. U prirodi možemo naći bezbroj stvorenja koja žve isključivo od žve hrane. Većina pauka jede isključivo žve muhe i sitne kukce i nikad ne bi pojela uginulog insekta. Gepard se hrani isključivo svježm mesom, pojede taman da utaž glad. Divlje stvorenja koja jedu svoju prirodnu hranu rijetko obolijevaju od degenerativnih bolesti. Sve veći broj veterinara tvrdi kako je danas gotova hrana za kućne ljubimce glavni uzrok obolijevanja i prerane smrti kod pasa i mačaka. 

 

U prosincu 1995. godine u britanskom je veterinarskom časopisu objavljena znanstvena studija u kojoj se tvrdi da gotova hrana za kućne ljubimce slabi imunitet i oštećuje jetra, bubrege, srce i ostale organe.

 

Dr. Gyorgy Kollath iz bolnice u Stockhomu predvodio je jedno istražvanje na žvotinjama. Kad su mladim žvotinjama davali kuhanu i industrijsku obrađenu hranu one su isprva izgledale zdravo. Međutim, kad su iste žvotinje odrasle, počele su starjeti mnogo brže nego što je prirodno, a pokazivale su i simptome kroničnih degenerativnih bolesti. žvotinje koje su odrasle na sirovoj hrani, starjele su mnogo sporije i kod njih nisu otkrivene degenerativne promjene. U prirodi vidimo da divlje žvotinje jedu isključivo žvu hranu bogatu enzimima i nisu podložne degenerativnim oboljenjima od kojih pate ljudi.

 

Vjerujem kako je došlo vrijeme da napokon prepoznamo najvažniji sastojak naše prehrane – žvot – tu nevidljivu, ali neprocjenjivu vrednotu, i njegovu važnost za naše zdravlje.

 

Izvor: U 12 koraka do sirove hrane, Viktoria Boutenko

 



Ostali članci

Pravila za konzumiranje voća

Voće se brzo probavlja, tako da tvoje tijelo odmah dobiva najveću energiju da izbaci nakupljeni otpad.

Koraci za poboljšanje probave

Jednostavni koraci za poboljšanje probave. Sigurna sam da su većina od vas čuli govoreći: "Vi ste ono što jedete.

Hrana bez sluzavosti

Hrana bez sluzavosti: voće, salata, orasi. Hrana koja stvara sluzavost: sve ostalo.

Ishrana djece

Ishrana djeteta počinje još dok je u maminom trbuhu. Ishrana tokom trudnoće je veoma važna za buduće dobro zdravlje...