Oaza mladosti

Oaza mladosti

Dolinu rijeke Hunza na granici Indije i Pakistana zovu oaza mladosti. Životni vijek stanovnika je 110 do 240 godina.

Oni se gotovo nikada ne razbolijevaju, mladoliki su i žive 110 do 240 godina


Dolinu rijeke Hunza, na granici Indije i Pakistana, zovu 'oaza mladosti'. Životni vijek stanovnika ove doline je 110 – 240 godina. Oni se skoro nikada ne razbolijevaju i izgledaju mladoliko.


Znači, postoji neki način života, približan idealnom, kada se ljudi osjećaju zdravi, sretni, ne stare, kao u drugim zemljama već od 40-50 godina starosti. Zanimljivo je da stanovnici doline rijeke Hunza, za razliku od susjednih naroda, izgledaju slično Europljanima, piše bebamur.com.


Prema legendi, ovu malenu planinsku državu, osnovala je grupa vojnika Aleksandra Velikog tijekom indijskog pohoda. Oni su naravno, uspostavili tu strogu vojnu disciplinu – takvu da su stanovnici s mačevima i štitovima morali spavati i jesti, pa čak se i igrati.


Hunze žive u blizini čuvenog "sjecišta planina" – mjesta gdje se spajaju tri najveća planinska lanca u svijetu: Himalaje, Karakorum i Hindu Kush. Od 14 vrhova na planetu, koji su preko osam tisuća metara, pet ih se nalazi u blizini. U svijetu ovaj "Izgubljeni svijet" je malo poznat, ne samo zbog geografskog razloga, već i političkog: Hunze, zajedno sa nekim drugim narodima u dolini Himalaja, nalaze se na teritoriju na kojem se skoro 60 godina vodi spor između Indije i Pakistana.


Majke od 65 godina
Hunze se kupaju u ledenoj vodi, čak i na temperaturi 15 stupnjeva ispod nule, sa sto godina plešu, a 40-godišnje žene izgledaju kao djevojke, sa 60 godina imaju skladnu i savršenu figuru, sa 65 godina rađaju djecu. Ljeti jedu sirovo voće i povrće, a u zimskom razdoblju na suncu sušene marelice, proklijale žitarice i ovčji sir.


Razdoblje kada voće još nije zrelo Hunze zovu "gladno proljeće", ono traje od dva do četiri mjeseca. U ovim mjesecima, oni skoro ništa ne jedu, samo jednom dnevno piju napitak od suhe kajsije. Ovaj post je kod njih uzdignut do kulta i strogo se poštuje.


Škotski liječnik Mac Harrison, koji je prvi opisao "sretnu dolinu", naglašavao je da je upotreba proteina kod njih na najnižem normalnom nivou, ako se uoće on može nazvati normalnim. Dnevno Hunze unose u prosjeku 1933 kalorije koje sadrže 50 g proteina, 36 g masti, 365 g ugljikohidrata.


Škot koji je živio u neposrednoj blizini doline Hunza 14 godina, došao je do zaključka da je ishrana glavni faktor dugovječnosti ovog naroda. Stoga ne iznenađuje da susjedi Hunza koji žive u istim klimatskim uvjetima, stradaju od najrazličitijih bolesti. Njihov životni vijek je dva puta kraći.


Presudan način ishrane
U knjizi Hunza – ljudi koji ne znaju za bolesti, R. Bircher je otkrio tajne dugovječnosti Hunza. Prehrana je ključ svega. Uključuje veliku količinu sirovih namirnica, prirodne proizvode, u prvom redu voće i povrće. Sol koriste minimalno, kao i alkohol i slatkiše, a tijekom godine imaju period gladovanja.


Za svoju tajnu dugovječnosti mještani kažu jednostavno: budi vegetarijanac, stalno radi fizički, uvijek se kreći i ne mijenjaj ritam života, tada ćeš živjeti od 240 do 150 godina.


Visoka radna sposobnost u najširem smislu riječi, kod Hunza se manifestira kako pri radu, tako i tijekom plesova i igara. Za njih je proći 100 – 200 kilometara, isto što i za nas prošetati oko kuće. Oni se izuzetno lako penju uz strmu planinu da bi prenijeli neku vijest, i vraćaju se kući svježi i veseli.


Hunze se stalno smiju, oni su uvijek dobro raspoloženi, čak i ako su gladni i ako im je hladno. Nikada se ne ljute, ne žale se, nisu nervozni, ne svađaju se međusobno i s potpunim duševnim spokojom nadilaze fizičku bol, nevolje, buku, navodi se u literaturi o ovom vrlo zanimljivom plemenu.


Izvor: Danas.hr/bebamur.com.

Sheraj :-)